Stanje na svjetskim berzama – april 2025.
Stanje na svjetskim berzama sredinom aprila 2025. godine obilježeno je značajnom nestabilnošću, uslovljenom eskalacijom trgovinskih tenzija između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, kao i širim geopolitičkim i makroekonomskim faktorima.
Tržišni pad i volatilnost
Početkom aprila došlo je do naglog i istorijskog pada na globalnim tržištima nakon što je bivši, a sada ponovo aktivni predsjednik SAD-a, Donald Trump, najavio sveobuhvatne carine na uvoz iz zemalja sa kojima SAD ima značajan trgovinski deficit, a situacija se dodatno pogoršala zbog kontra carina koje SAD-u uvodi Kina. Ove objave izazvale su snažnu reakciju tržišta i paniku među investitorima:
- Dow Jones Industrial Average pao je za više od 4.000 poena, što predstavlja pad od 9,5% u samo dva dana (3. i 4. april), što je jedan od najvećih gubitaka u tako kratkom periodu od pandemije 2020. godine.
- S&P 500 zabilježio je dvodnevni pad od 10,8%, uključujući pad od 5,97% samo 4. aprila, ulazeći tehnički u korektivnu zonu.
- Nasdaq Composite, s velikom izloženošću tehnološkim kompanijama, pao je za više od 11%, čime je formalno ušao u "bear market" teritoriju.
U Japanu, Nikkei 225 izgubio je gotovo 8%, što je aktiviralo mehanizme za privremeno zaustavljanje trgovanja.
Iako je Trump kasnije najavio 90-dnevnu pauzu u primjeni novih carinskih mjera, osnovne tarife su ostale na snazi, a carine na kinesku robu povećane su na 125%. Privremeno ublažavanje napetosti došlo je kroz najavu mogućih izuzeća za određene visokotehnološke proizvode – posebno AI čipova korišćenih u medicinskoj opremi i istraživačkim projektima.
Međutim, prema posljednjim informacijama, napredni AI čipovi kao što su Nvidia H20 i AMD MI308 i dalje su podložni izvoznim ograničenjima, uz obavezne izvozne dozvole i ograničen broj licenciranih transfera.
Nvidia je upozorila na moguće gubitke od 5,5 milijardi dolara zbog zaliha i neispunjenih ugovornih obaveza. Iako su postojale spekulacije o širem izuzeću čipova, američka administracija je potvrdila nastavak restriktivne strategije, usmjerene na ograničavanje kineskog pristupa tehnologijama s potencijalnom vojnom primjenom.
Uprkos ograničenjima, Nvidia je najavila nova ulaganja u SAD, uključujući izgradnju AI superračunara u Teksasu i proizvodnju Blackwell čipova u Arizoni, što se uklapa u politiku reindustrijalizacije predsjednika Trumpa.
Reakcije berzanskih tržišta Azije i Evrope
Azija
- MSCI Asia-Pacific indeks zabilježio je pad od 1,3%, odražavajući zabrinutost investitora zbog trgovinskih tenzija i njihovog uticaja na regionalne ekonomije.
- Hang Seng indeks u Hong Kongu pao je za 2,3%, dok je Nikkei 225 u Japanu zabilježio pad od 7,83%, što je najveći dnevni gubitak od marta 2020. godine, aktivirajući mehanizme za privremeno zaustavljanje trgovanja.
Evropa
- FTSE 100 u Velikoj Britaniji zabilježio je pad od 4,95% 4. aprila, što je najveći dnevni gubitak od marta 2020. godine. Indeks se oporavio nakon najave pauze u uvođenju novih carina, ali ostaje pod pritiskom zbog neizvjesnosti u vezi sa trgovinskom politikom.
- DAX u Njemačkoj pao je za 4,95% 4. aprila, dok je CAC 40 u Francuskoj zabilježio pad od 4,26% istog dana. Oba indeksa su se djelimično oporavila nakon najave pauze u uvođenju novih carina, ali tržišta ostaju volatilna.
Makroekonomski indikatori
- Zlato: Cijena zlata je dostigla nivo od preko 3.300 USD po unci, jer investitori traže sigurnost usljed visoke volatilnosti i rastuće geopolitičke nesigurnosti.
- Inflacija u Velikoj Britaniji: Inflacija je pala na 2,6% u martu, što potencijalno otvara prostor za smanjenje kamatnih stopa od strane Banke Engleske u maju.
- Kineski BDP: Uprkos eskalaciji trgovinskih tenzija, kineska ekonomija ostvarila je rast od 5,4% u Q1 2025, zahvaljujući snažnoj domaćoj potrošnji i investicijama u infrastrukturu, čime je nadmašila očekivanja analitičara.
Perspektive i očekivanja
Finansijski analitičari upozoravaju da bi trenutna tržišna nestabilnost mogla potrajati, usljed neizvjesnosti oko budućih trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine, kao i globalne reakcije na američku protekcionističku politiku. Investitori pažljivo prate izjave ključnih centralnih banaka (FED, ECB, PBOC), kao i makroekonomske pokazatelje koji će oblikovati pravac kretanja tržišta u narednim mjesecima.
